Prva istraživanja Speleološkog odsjeka HPD ”Željezničar” na masivu Crnopac započela su krajem 80-ih godina u cilju pronalaska novog potencijalnog speleološkog rudnika. Članovi SOŽ-a više su se puta vraćali na Crnopac, na razne lokacije, ali prva sustavna istraživanja počinju 2000-ih godina. Nakon dugogodišnjih istraživanja manjih speleoloških objekata, jama Muda labudova otkrila je prve čari Crnopca. Otkrivena 2005. godine, prvotnog naziva Jama s opremom, Muda labudova postala su simbol uloženog truda i rada, koji su SOŽ-u omogućili stvaranje iskusnog speleološkog kadra i održavanje speleološke tradicije, sada stare već 70 godina.
Jama Muda labudova do 2011. godine istražena je do 518 m dubine i 2300 m duljine, te su istraživanja stala na dijelu danas poznatom pod nazivom Staro dno. Istraživanja u 2011. godini donijela su ovoj jami jedan od prepoznatljivih dijelova u speleološkim objektima – Glavaševu prčiju. Visoki meandarski, kanjonski oblikovan kanal nije olakšao istraživanja speleologa prema dnu jame. Iste godine jama je dosegla trenutno dno (- 680 m). Godine koje su uslijedile stavile su Muda labudova u drugi plan. Razlog nisu bile samo ekspedicije na drugim područjima (Lukina jama, Meduza, Gospodska špilja), već i zahtjevnost dolaska na dno i vrlo male perspektive u gornjim dijelovima jame. Stvar nije olakšavao ni pristup do jame, koji je od mjesta parkinga bio preko 2,5 h. Godina 2016. donijela je preokret u percepciji jame, ali i ostalih objekata Crnopca. Svi istraživači Crnopca sanjali su o ostvarenju nedosanjanog sna – spajanja dubokih jama Crnopca u jedan sustav. Sve pretpostavke i istraživanja išla su u tom smjeru, ali Muda labudova to nikako nisu otkrivala. Istraživačka akcija u lipnju 2016. godine rezultirala je novopronađenim dijelovima na dubini od 250 m, gdje su otkriveni horizontalni fosilni kanali velikih dimenzija – Plodni kanal. Od tog trena, jama Muda labudova više nije bila ista, a speleolozi iz cijele Hrvatske dolazili su kako bi bili dio crnopačke priče. Novi dijelovi otvorili su jako puno perspektiva na sve strane pa je tako jama 2017. godine približena Jamskom sustavu Kita Gaćešina – Draženova puhaljka na samo 35 metara. Još se jedna velika stvar dogodila te godine. Istraživanjem novih dijelova prema dubini, otkriven je bypass prema II. bivku u jami te tako je zaobiđena muka svih speleologa – Glavaševa prčija. Istražena duljina te godine popela se na preko 4,5 km. Te godine topografski je snimljen drugi ulaz u jamu Adela, koji se nalazi na višoj nadmorskoj visini, pa je time jama produbljena na – 682 m. Zadnje godine istraživanja Jame Muda labudova do (2017. i 2018.) pronađene su nove horizontalne etaže (Avangarda, Metastaze i dr.) te je jama počela sve više ličiti na najveći jamski sustav Hrvatske. Duljina jame je prešla 6 km (6355 m), a brojni kanali koji su ostali neistraženi čekaju novo desetljeće u povijesti SOŽ-a.
Ime Muda labudova jama je dobila po pučkom izrazu za uzaludno nadanje koje se neće ostvariti. Ironizirajući sami sebe, mudima labudovim nazvali smo novu veliku jamu, ali na neki način i godine istraživanja mnogih manjih jama u njenoj okolici. Moglo bi se reći da tu vrijedi još jedna pučka izreka: ”Pazi što želiš”.
U jami Muda labudova nalaze se dva bivka (mjesta za odmor i spavanje): I. bivak se nalazi u Plodnom kanalu (-250 m) i proglašen je najluksuznijim podzemnim bivkom u Hrvata, dok se II. bivak nalazi u Dvorani bijele spužve ( -550 m) i definitivno ulazi u kategoriju najneudobnijih bivaka u Hrvatskoj.
S obzirom da se za duži boravak u speleološkim objektima u podzemlje transportira hrana, dio hrane koji može podnijeti uvijete u podzemlju (čitaj beskonačan rok trajanja), ostavlja se hermetički zatvoren do iduće dolaska. Jednom prilikom uočeno je kako je bivak napadnut od strane puhova te je ovo najdublji zabilježeni nalaz puha u podzemlju.
Nazivi kanala u jamama počesto intrigiraju one koji se ne bave speleologijom. Speleolozi dodjeljuju imena dijelovima jama kako bi se lakše snalazili u velikim podzemnim prostranstvima i lakše organizirali daljnja napredovanja. Počesto ta imena završe tematski vezana za tada aktualnu situaciju.
Bivak je često u podzemlju drugi dom pa se moramo pobrinuti da kao takav bude i udoban. U bivku se može pronaći sve potrebno da boravak u podzemlju bude udoban (vreće, lampe, pernate jakne, zvučnik i mp3, svakojake slastice i delicije), a jednom je prilikom dolje završio i gramofon. U podzemlju, naravno, obavljamo i nuždu pa tako kada morate obaviti onaj veći dio, obavljamo to u vrećicama koje onda iznosimo sa sobom van. Ekosustav u podzemlju je vrlo osjetljiv i trudimo se iza sebe ne ostaviti nikakv trag kako ga ne bi narušili. Tako svatko svoj teret koji je sa sobom unio u jamu, iz jame nosi i van.
Napisao/la:
