Jama Oaza otkrivena je 2015. godine na ljetnom logoru na Crnopcu. Cilj logora bio je pronalazak novih speleoloških objekata i ulazak u nova područja. Pola godine nakon logora objekt je stajao u arhivi pod radnim nazivom te se u njega prvi put ušlo na speleološkoj školi 2016. godine. Istraživanjem na školi, kada su školarci imali priliku zajedno s instruktorima kročiti prvi u neki speleološki objekt i istražiti ga, otvorila se sezona istraživanja u jami Oazi (tada radnog naziva Sovina oaza). Istraživanja 2016. godine pokazala su da istraživanja ovog objekta neće tako brzo stati. Tako je u 2016. godini provedeno šest vikend istraživanja u kojima je jama istražena do 220 m dubine. U narednoj godini istraživanja su se obimom smanjila zbog premještanja aktivnosti na Muda labudova, koja su godinu dana prije dala nove kanale i područja za istraživanje. Tako su u 2017. godini odrađene tri vikend akcije, a objekt je istražen do -350 m.

Prekretnica je bila zadnje istraživanje te godine, kada je pronađen horizontalni kanal u Oazi i potvrda za ono što smo čekali – još jedan objekt koji može biti nova Muda labudova i nova Kita Gaćešina – Draženova puhaljka. Istraživački tijek od tada je promijenjen i više je aktivnosti i snage bilo usmjereno prema Oazi, pogotovo jer je to bio objekt koji se, za razliku od Muda labudovih, mogao i dalje istraživati u dvodnevnim vikend akcijama. Godine 2018. na lipanjskom logoru, prvom organiziranom u Oazi, 18 speleologa (SOŽ, SOV) uspjelo je organizirati prvi bivak u Oazi, provući telefonski žicu, istražiti i nacrtati 630 m i produbiti jamu do -410 m. Te godine istražili smo Messijeve suze. Jama je počela otvarati kanale na raznim mjestima, kako horizontalno, tako i vertikalno te s kraj nije nazirao. U 2019. godini organizirano je šest istraživanja, od kojih su dva bila logorska, u lipnju i kolovozu. U travnju i svibnju, na predakcijama za logore, nacrtano je ukupno oko 600 m jame, primarno u Zagorskom kanalu i Zagorskoj vertikali, a dubina joj je povećana na -510 m. Još jedan veliki rezultat predakcija bilo je i približavanje jame Oaze sustavu KG-DP na samo 22 m. Još jedan iznenađujući rezultat bilo je i približavanje jami Muda labudova, također na 22 m, i to u istoj akciji. Nakon toga usmjerili smo sve napore prema spoju. Na vikend akciji u svibnju uspjeli smo ostvariti zvučni signal sa speleolozima iz SO HPD Mihovil koji su se nalazili na dogovorenom mjestu – najbližem u KG-DP. Ta akcija i nekoliko kasnijih pokazali su da spoj možda ipak neće biti tako jednostavan te da nam se vrlo lako može ponoviti scenarij s Mudima. Još u 2017. godini u istraživanjima su nam se pridružili članovi SO Velebita, a nakon ovakvih rezultata jama je počela golicati maštu i ostalim hrvatskim speleolozima. 

Na lipanjskom logoru pojačanje smo dobili iz SU Estavela, SO HPD Mosor i SO HPD Profunda te je u tom razdoblju nacrtano 900 m jame (Tatuin, sifon Bakarska vodica, Zmajski kanal, Tiha dvorana, Wim Hof, te Dvorana u Teheranu), a dubina jame dosegla je -562 m. S obzirom na velike prilike koje je nudila Oaza i činjenicu da smo svu logistiku te godine usmjerili prema njoj (provlačenje telefonske žice, opremanje bivaka, preopremanje užeta iz sigurnosnih razloga i sl.), bilo je logično logor u kolovozu opet organizirati u Oazi. Sav uloženi trud ostvaren je na logoru na kojem je sudjelovalo 30 speleologa iz SO HPD Sniježnica, SO HPD Sv. Mihovil, SU Estavela, SK Ozren Lukić, SO HPD Željezničar i Pod RB (Bugarska). Na ovom je logoru topografski snimljeno 776 m novih kanala, a nova dubina Oaze postaje -587 m. Najznačajniji rezultat zasigurno je spoj jame Oaze s jamskim sustavom Kita Gaćešina – Draženova puhaljka, koji sada zajedno čine Jamski sustav Crnopac.

Sustav nakon logorskog i nekoliko kasnijih istraživanja ima duljinu od 42542 m i dubinu od 797 m (dubina sustava povećala se jer jama Oaza ima ulaz na većoj nadmorskoj visini od ulaza Kita Gaćešine). Zbog impresivne duljine objekt iz Hrvatske prvi je put našao svoje mjesto među 100 najduljih speleoloških objekata, točnije 88. Mjesto. Veličina polučenog uspjeha potvrđena je i godišnjom nagradom Hrvatskog planinarskog saveza za Najveći planinarski uspjeh, koja je pripala našem Nikoli Hanžeku. Osim što su ovi rezultati veliki za naš Odsjek i Društvo, veliki su rezultat i za hrvatsku speleologiju i dokaz kako nakon velikog truda, rada i ustrajnosti dolaze i veliki rezultati.

Zanimljivi nazivi kanala nalaze se i u ovom objektu. Kanal Messijeve suze dobio ime po istoimenom događaju sa svjetskog prvenstva. Zmajski kanal dobio je ime po Zmajskoj pivovari koja je bila sponzor logora u lipnju. Poznato ime, gdje su mnogi bili u iskušenju, Kalinića bivak dobio je ime po istoimenom nogometašu koji je u to vrijeme imao i svoja iskušenja. 

Jama Oaza prvotno je nosila ime Sovina oaza jer su tadašnji školarci, koji su prvi istraživali jamu, vidjeli sovu kako izlazi iz objekta. Na desetak metara zračne udaljenosti nalazi se objekt Iščekujući oazu, po kojem je Oaza u konačnici dobila ime. 

Na vikend istraživanje, kada smo već znali da se približavamo KG-DP (vikend nakon dolaska na najbližu točku), donijeli smo s velikom pažnjom šampanjac na bivak kako bi proslavili spoj. Spoj, nažalost, tada nije pronađen , ali je šampanjac popijen na logoru u kolovozu. 

Napisao/la:

Matea Talaja
Svi članci autora
Wordpress Social Share Plugin powered by Ultimatelysocial